Skip to content

Dečiji klub

Nakon zimskog raspusta nastavljamo sa druženjem. Na prvoj radionici radili smo na temu predstojećeg praznika Tu Bišvat – Nova godina drveća. Pričali smo kako se praznik obeležava, kako grupišemo voće i koja je simbolika svake grupe. Svako dete je potom posadilo malo drvo u saksiju i dobilo zadatak da zaliva i neguje svoju biljku. Kada je “posao” obavljen, prešli su na uživanje u raznim ukusima voća.

Proslavili smo Hanuku u našoj opštini, pored poklona i jestivih novčića, veliku radost izazvale su neizostavne, tradicionalne, čokoladne krofne.

Poslednjih par radionica posvetili smo Šabatu i simbolima judaizma. Na jednoj od njih kratko predavanje o sinagogi i “zaposlenima” u istoj, održao je Nikola Pucarević, dok su deca pomno slušala i davala svoja zapažanja i mišljenja. Simbole koje smo ovog puta pominjali i malo im se više posvetili su mezuza menora.

Nakon letnje pauze nastavlajmo sa druženjem i učenjem. Tema prve radionice bio je praznik Roš Hašana, kada smo ponovili običaje i simboliku u okrugloj hali koja se umače u med, određenoj vrsti hrane koja se jede za praznik, bacanju mrvica u reku i naučili molitve koje se izgovaraju kada počinje seder veče paljenjem sveća, izgovaranjem kiduša i blagoslovom nad halom. Deca su potom ilustrovala ono na šta njih asocira kada se spomene praznik Roš Hašana.

Priča o Exodusu i spasenju jevrejskog naroda uvek je interesantna deci. Tako smo i ovog puta ponovili sve detalje i značaj praznika Pesah. Deca su crtala seder tanjir i kreirala svoje korpice za maces hleb, koji su posle u slast pojeli.

Hag Purim, Hag Purim! Nakon što su stariji drugari mlađima ispričali priču o Esteri i zlom Hamanu, zašto slavimo Purim i koji su običaji, zasukali su rukave i dizajnirali svoje maske.

Zimska pauza u klubiću je prošla, ali kalendarski nije, zbog čega smo bili “primorani” da budemo kreativni i za praznik Tu Bišvat napravimo naše drvo umesto da zasadimo. Pre nego što su deca prionula na posao, podsetili smo se priče o voću, kako ih delimo i zbog čega.

Poslednje dve radionice bile su pravi izazov jer je tema bila praznik Hanuka. Prvo smo se podsetili priče o Judi Makabejcu i čudu koje se dogodilo u Hramu, a zbog kojeg i dan danas palimo svećice i jedemo krofne i latkes. Nakon toga su deca zasukala rukave i veoma posvećeno se prepustila pravljenju hanukije, uloživši veliki trud da što lepše izgleda. Rezultat je fantastičan!

Tema radionice bio je praznik Simhat Tora. Na početku smo se podsetili šta je Tora, od koliko knjiga se sastoji i o čemu nam one pričaju. Nakon toga deca su pravila ilustrovanu Toru, gde su kroz crteže prikazala svaku knjigu. Bilo je veoma zabavno.

Na radionici za Sukot pre priče o prazniku i pravljenja suke – kolibe, deca su mi ispričala kako su Jevreji dospeli i šta su sve radili u pustinji na svom putu do obećane zemlje. Pokazali su zavidno znanje, što je dokaz koliko im učenje i druženje u klubiću prija. Potom smo podelili poslove i počeli da “gradimo” našu suku. 

Nakon letnje pauze, svi smo bili srećni što smo opet na okupu. Tema prve radionice bila je priča, simbolika i običaji za praznik Roš Hašana. Potom su deca pravila crtež na temu “Kada kažem Roš Hašana pomislim na…”. Za novi početak godine uveli smo i malu novinu u naš klubić, a to je učenje slova alefbeta, što je od starne dece veoma lepo prihvaćeno.

Tema radionice bio je praznik Šavuot, zbog čega se slavi i koje je njegovo značenje. Nakon toga deca su prionula na posao, pravili su repliku kamenih ploča na kojima su ispisane 10 Bošijih zapovesti. Koliko im je bilo zabavno, govore osmesi i upornost da ploče izgledaju što uverljivije. Deco, svaka vam čast!

Nakon što smo ponovili priču o Mojsijevom izbavljenju Jevreja iz egipatskog ropstva i običajima za Seder veče i ostale dane Pesaha, deca su se “bacila” na posao i ovom prilikom pravila torbice za afikoman. Svi smo se lepo zabavili i sa nestrpljenjem čekali početak praznika.

Povodom praznika Purim, u Dečijem klubiću je bilo veoma radno, pravio se pano, rešavali zabavni zadaci, a sve uz čitanje i podsećanje na priču o Esteri kako bi napravili malu pripremu za međuklupsko druženje dece u Novom Sadu. 
Naša dece rado su se odazvala pozivu svojih drugara iz Novog Sada i po povratku u jednom dahu ispričali kako su prvo obišli sinagogu i saznali mnoge zanimljivosti, a potom su učili pesmice i ples za purimsku proslavu. Najveći utisak su ostavile radionice na kojima su pravili hamanove uši i maske. Takođe su se pohvalili zavidnim plasmanima svojih grupa na kvizu znanja organizovanom na kraju druženja. Uz velike impresije iščekuju novo druženje.

Hanuka 2023.

Sevivon, sov sov sov
chanukah hu chag tov

chanukah hu chag tov
sevivon, sov sov sov.

Sov na sov, ko vacho,
nes gadol haya po/sham
nes gadol haya po/sham
sov na sov, ko vacho.

Jevrejska opština Zrenjanin je mala, ali veoma aktivna. Ono što nam budi nadu i optimizam je veliki broj dece i mladih koji su aktivni. Kako bi naša deca rasla uz jevrejsku tradiciju i da bi bila upoznata sa svojim jevrejskim nasleđem već godinama je aktivna Dečija sekcija na kojoj se uz igru i edukaciju uči o jevrejskim praznicima i istoriji. Rad Dečije sekcije vodi koordinator uz pomoć organizacija poput “Ledor vador” (obrazovni projekat SJOS) i u saradnji sa dečijim klubovima drugih opština. Naša deca redovno učestvuju na seminarima i međunarodnim kampovima.

Nakon duže pauze usled pandemije, 23.05.2021. na veliku radost najmlađih članova opštine Dečiji Klub nastavlja sa radom. Druženja su planirana da se održe na otvorenom, dokle god to dozvoljavaju vremenske prilike. Tema poslednja dva druženja je bila simboli Judeizma (Davidova zvezda, Menora, Hanukija, Kipa, Mezuza…)

Povodom praznika Hanuka, vredne ručice naših najmlađih članova, napravile su hanukiju, kako bi svi zajedno palili svećice. Uz igru i pesmu, prisetili su se običaja i simbola koji obeležavaju ovaj praznik. Nije izostalo ni uživanje u slatkim ukusima tradicionalnih krofni.

Najmlađi članovi Jevrejske opštine Zrenjanin, obeležili su praznik Tu Bišvat u prostorijama opštine. Nikola Pucarević je deci najpre ispričao koje je značenje ovog praznika odnosno zbog čega se praznuje i zašto se jedu određene vrste voća. Deca su potom zasadila drvo, u veliku saksiju jer vremenski uslovi nisu dozvolili drugačije, a potom su uživali u raznovrsnim ukusima voća.